Sveti velikomučunek Đorđe od Gospoda nagrađen, kako piše Sveti Nikolaj Žički u ohridskom prologu, vijencem neuvele slave na nebu i na zemlji i životom vječnim u carstvu Svom, zbog njegove vatrene ljubavi prema Hristu Gospodu, liturgijski je proslavljen u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira. Otac Slobodan Zeković načalstvovao je Svetom službom uz sasluženje otaca barskog hrama protojereja Ljubomira Jovanovića i Mladena Tomovića i đakona Cvjetka Perića. Na liturgijske vozglase odgovarali su Vasilije Uskoković i Danilo Masoničić, dok je apostola čitao Marko Orlandić.
Čestitajući svima svima srećen i blagosloven današnji praznik, prota Slobodan u svojoj besjedi izrečenoj nakon šti je đakon Cvjetko pročitao začala iz Svetog Jevanđelja, rekao je da je danas dvostruka praznična radost, jer slavimo Gospodnji praznik Prepolovljenje Pedesetnice, a slavimo i praznik velikog ugodnika Božijeg, Svetog velikomučenika Georgija Pobjedonosca.
„Ovaj prvi praznik Prepolovljenje Pedesetnice je, što se tiče bogosluženja, potpuno u istoj ravni sa svim ostalim Gospodnjim praznicima. Na isti način se bogoslužbeno proslavlja i ima čak i ono poprazništvo čitavih sedmicu dana, kao i drugi veliki Gospodnji praznici. A on se, kao što mu i ime kaže, nalazi u polovini praznika, odnosno polovini Pedesetnice, između dva velika spasonosna događaja: Vaskrsenja Hristovoga i Pedesetnice, odnosno Silaska Duha Svetoga na Apostole. I kroz istoriju Crkve ovaj praznik je izuzetno svečano proslavljan. On je bio i prestoni praznik ili slava najveličanstvenijeg hrama u istoriji Hrišćanske pravoslavne Crkve, hrama mudrosti Božije, poznatijeg kao Sveta Sofija u Carigradu. Kasnije, nekako u praktičnom svakodnevnom životu hrišćana, ovaj praznik je malo bio zapostavljen, ali to ne znači da ne treba opet da se vratimo korijenu, i da onako kako je ranije u Crkvi praznovan, da i dalje, u buduće, sa velikim poštovanjem, praznujemo ovaj sveti dan.“
Otac Slobodan dalje naglašava da se u bogoslužanjima ovoga praznika, kao i minulih dana, dominantno pominje Hristovo vaskrsenje. Mi pjevamo u slavu Njegovu, ali se već najavljuje i dolazak drugog velikog praznika i ispunjenje obećanja Božijeg, a to je da će Gospod poslati utješitelja koji će sa nama prebivati, da će poslati Duha Svetoga. Gospod je ispunio svoje obećanje na dan Pedesetnice, poslavši Duha Svetoga na svoje svete učenike i apostole, a preko njih i na sve nas, na cijelu Crkvu svoju.
„Drugi praznik, kao što rekosmo, jeste spomen Svetog velikomučenika Georgija. Znamo da su kroz svu istoriju Crkve hrišćani posebno poštovanje pokazivali prema svetim mučenicima, koji su svoju vjeru i ljubav prema Gospodu posvjedočili svojom mučeničkom smrću. Posebno mjesto među svetim mučenicima svakako pripada Svetome Georgiju, koji uživa veliko poštovanje u cijelom hrišćanskom svijetu. On je, kako čitamo u njegovom žitiju, bio rodom iz Kapadokije, odgajen od pobožnih roditelja, čestitih hrišćana. Da je u ranom djetinjstvu ostao bez svog oca i da se onda sa svojom majkom vratio u njen rodni kraj, a ona je bila rodom iz Palestine, iz grada Lide, gde je Sveti Georgije stasavao. Kasnije, nakon svoje mučeničke smrti, upravo tu gdje ga je majka i podizala, tu je i sahranljen, i tamo danas imamo predivni manastir njemu posvećen gdje se nalazi i grobnica Svetog Georgija. I na tom mjestu velika se sila Božija projavljuje i iz grobnice njegove ističe i sveto miro, koje je iscjeljuje od svake bolesti i svake nemoći.“
Otac Slobodan govorio je o životu Svetog Georgija, njegovoj revnosti za Hrista i mučeničkom stradanju, rekavši na kraju da se od tih dana njegovog ispovjedništva i mučeničkog stradanja, pa do danas i do kraja svijeta i vijeka, širom svijeta pominjaje ime Svetog Georgija sa ljubavlju i poštovanjem.
„Ovaj sveti mučenik je mnogo poštovan i u našem narodu, pa imamo danas brojne porodice koje njega proslavljaju kao svoju krsnu slavu. Zato i sa ovog svetog mjesta svim današnjim svečarima čestitamo njihovu krsnu slavu. Da Sveti Georgije i njima i nama bude na pomoći i da nas svojim molitvama zastupa pred prestolom Boga živoga“ rekao je na kraju otac Slobodan.
Tekst/foto/video: Dejan Vukić

