Matica srpska, najstarija srpska književna, kulturna i naučna institucija predstavljena je u petak, 2. juna, u okviru „Dana Svetog Jovana Vladimira” u Baru.

U programu “Matica srpska – juče, danas i sjutra”, koji je održan na platou ispred Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira, učestvovali su prof. dr Dragan Stanić, predsjednik Matice srpske, Selimir Radulović, upravnik Biblioteke Matice srpske i dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske.

Gostima je dobrodošlicu, u ime domaćina, poželio otac Jovan Plamenac, osvrnuvši se na rad institucije koja na dobrobit srpskog naroda postoji blizu 200 godina i predstavlja stožer srpske nacionalne svijesti.

Prof. dr Dragan Stanić je kazao da je Crna Gora bila mjesto velikog kulturološkog pamćenja koje nas dovodi u velike istorijske dubine, pa i one mitske prostore u kojima slutimo i ono što nije čak zabilježeno, ali u pamćenju naroda je ostalo kao neka vrsta zavjeta. Kazao je da nisu svi narodi takvi da se drže zavjeta koji su preci ostavili. Mnogi, budući da nemaju jasno svoju istoriju, ono na šta bi se oslonili, moraju da izmišljaju sopstvenu prošlost, konstruišuu činjenic. Profesor tvrdi da srpska istorija nije takva. Ona nam je već od srednjeg vijeka, zahvaljujući prije svega velikom Svetosavskom zavjetu, a prije toga još Kirilo-metodijevskome zavjetu, dala i vjeru i pismenost i način da bilježimo sopstvena istorijska i kulturna iskustva, a onda sa Svetim Savom cijelina srpskog naroda je dobila i duhovnost i punu svijest o tome šta smo.

„Prilika je da ispričamo jednu malu priču, koja je mnogo kraća od istorije srpskoga naroda. Priču koja traje 200 godina, ali 200 godina nije malo i kad pogledamo u istoriju ovih tzv. velikih naroda. Ustanove koje imaju 200 godina izazivaju respekt. Matica srpska je jedan sjajan primjer kako su se naši preci borili za to da očuvamo samosvijest o tome ko smo i šta smo“, kazao je između ostalog predsjednik Matice srpske.

Tekst: Vesna Dević

Video: Dejan Vukić